Perfekcionizam definiran kao crta
ličnosti koju karakterizira težnja za stvaranjem i postizanjem visokih
standarda u svim domenama djelovanja manifestira se i u radu pojedinca.
Kao takav, perfekcionizam u poslovnom okruženju može se definirati kao
težnja za postizanjem izrazito visokih standarda u poslu. Karakterizira
ga visoka samokritičnost prilikom evaluacije vlastite izvedbe te
poteškoća u doživljaju zadovoljstva koje proizlazi iz dobro odrađenog
zadatka. Perfekcionizam u poslu može biti adaptivan ili maladaptivan.
Jedan od prihvaćenijih pristupa koji objašnjava nastanak pojedinog tipa
perfekcionizma sastoji se od tri komponente. Te se komponente odnose na
(1) visoko postavljene osobne standarde, (2) potrebu za redom te (3)
razliku između postavljenih standarda i doživljene uspješnosti u
zadatku. S obzirom na ove komponente, adaptivni perfekcionizam
karakteriziran je visoko proslavljenih osobnim standardima te visokom
potrebom za redom i doživljajem male razlike između postavljenih
standarda i doživljene uspješnosti na poslu. S druge strane,
maladaptivni perfekcionizam obuhvaća visoko postavljane standarde i
visoku potrebu za redom te veliku razliku između postavljenih standarda i
doživljene uspješnosti na zadatku.
Radnici koji tendiraju adaptivnom perfekcionizmu pokazuju se kao
iznimno dobri radnici s visokim očekivanjima koji su intrinzično
motivirani za postizanjem uspjeha na radnome mjestu. Jednako tako,
adaptivni je perfekcionizam povezan s višom razinom savjesnosti te
takvim radnicima stoga nije potrebna supervizija i nadgledanje u većoj
mjeri jer su samostalni u obavljanju zadataka. Radnici s adaptivnim
perfekcionizmom su vrlo organizirani, konstanto traže nove informacije i
uočavaju moguće pogreške što povećava njihovu efikasnost i
produktivnost. Adaptivan perfekcionizam je poželjan i u određenim
zanimanjima koja zahtijevaju izraženu pedantnost, poput kirurga,
stomatologa ili majstora za sitne predmete. S druge strane, maladaptivni
perfekcionizam je povezan s faktorima koji smanjuju uspješnost na radu
(vidi Radna uspješnost). Očituje se u postavljanju nerealnih
ciljeva i vremena za njihovo postizanje, koje radnici nisu u mogućnosti
zadovoljiti te u sporijem izvršavanju zadataka zbog poteškoća pri
odlučivanju, prokrastinacije te višestrukom provjeravanju svakog
postignutog pomaka. Radnici s maladaptivnim perfekcionizmom su također
previše usmjereni na detalje, što ih dovodi do prevelike
samokritičnosti, ali i kritičnosti tuđeg rada te mogućih poteškoća u
odonosima s kolegama i suradnicima. Sve ove komponente maladaptivnog
perfekcionizma čine osnovne sastavnice radoholizma (vidi Zaokupljenost poslom)
koji u konačnici rezultira strahom, emocionalnom iscrpljenošću na poslu
te povećanim osjećajem stresa koji dovodi do izgaranja (vidi Sagorijevanje na poslu).
Korištena literatura:
- Hill, A. P.i Curran, T. (2016). Multidimensional perfectionism and burnout: A meta-analysis. Personality and Social Psychology Review, 20(3), 269-288.
- Mitchelson, J. K. (2009). Seeking the perfect balance: Perfectionism and work-family conflict. Journal of Occupational and Organizational Psychology, 82(2), 349–367.
- Mitchelson, J. K. i Burns, L. R. (1998). Career mothers and perfectionism: stress at work and at home. Personality and Individual Differences, 25(3), 477–485.
- Ozbilir, T., Day, A. i Catano, V. M. (2015). Perfectionism at Work: An Investigation of Adaptive and Maladaptive Perfectionism in the Workplace among Canadian and Turkish Employees. Applied Psychology, 64(1), 252–280.
- Philp, M., Egan, S. i Kane, R. (2011). Perfectionism, over commitment to work, and burnout in employees seeking workplace counselling. Australian Journal of Psychology, 64(2), 68–74.
- Stoeber, J. i Stoeber, F. S. (2009). Domains of perfectionism: Prevalence and relationships with perfectionism, gender, age, and satisfaction with life. Personality and Individual Differences, 46(4), 530–535.
- Stoeber, J., Davis, C. R. i Townley, J. (2013). Perfectionism and workaholism in employees: The role of work motivation. Personality and Individual Differences, 55(7), 733–738.
- Tonković Grabovac, M. (2019). Zdravstvena psihologija rada. Prezentacija s predavanja. Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.
Autori: Karla Mikić i Daniel Milošević
