Cirkadijani ritmovi uključuju sve
biološke procese koji pokazuju predvidljive cikličke promjene kroz
otprilike 24 sata te se upravo prema tome mogu razaznati od većine
ostalih bioloških oscilacija. Cirkadijani ritmovi predstavljaju one koji
su primarno pokretani endogenim, unutrašnjim čimbenicima pa će i u
konstantnim uvjetima zadržati svoj 24-satni period. Zanimljivo je da su
cirkadijani ritmovi promatrani kod mnogih organizama, od bakterija,
biljaka i gljiva do vinskih mušica i miševa. Jedan od najznačajnijih
cirkadijanih ritmova je ritam budnosti i spavanja. Suprahijazmatska
jezgra hipotalamusa, smatra se važnom u upravljanju različitim
fiziološkim procesima vezanima za stanje budnosti i spavanja, ali osim
nje su u određivanje cirkadijanih ritmova uključeni i mnoge druge
moždane strukture pa čak i sami geni. Unatoč činjenici da su cirkadijani
ritmovi endogeni, oni se prilagođavaju vanjskim uvjetima poput
svjetlosti, temperature, pri čemu je svjetlost najvažniji regulator
ljudskih cirkadijanih ritmova. Pronađene su razlike u uspješnosti
funkcioniranja ljudi u različitim dijelovima dana pa tako većinom
postoje jutarnji i večernji tipovi, koje u ovom kontekstu nazivamo
kronotipovi i koji su primarno genetski određeni.
Industrijalizacijom i ponajviše uvođenjem smjenskog rada kod mnogih
radnika u noćnoj smjeni se događaju poremećaji cirkadijanog ritma, što
dovodi do pospanosti na poslu, smanjenog radnog učinka te zdravstvenih
problema. Ovi poremećaji su češći kod starijih osoba i jutarnjih
kronotipova. Poremećaji cirkadijanog ritma mogu značajno ugroziti
fizičko, mentalno, društveno i emocionalno stanje osobe. Povezani su s
višim rizikom od razvoja dijabetesa, pretilosti, kardiovaskularnih
bolesti te nekoliko vrsta karcinoma. S obzirom na važnost spavanja kao
nužnog faktora za funkcioniranje cjelokupnog živčanog sustava,
poremećaji cirkadijanog ritma mogu biti povezani s različitim psihičkim
poteškoćama poput poremećaja spavanja, depresije, anksioznih poremećaja,
demencija i dr. Iz toga razloga se vodi briga o rizičnim skupinama
zaposlenika pri određivanju smjenskog rada.
Korištena literatura:
Industrijalizacijom i ponajviše uvođenjem smjenskog rada kod mnogih radnika u noćnoj smjeni se događaju poremećaji cirkadijanog ritma, što dovodi do pospanosti na poslu, smanjenog radnog učinka te zdravstvenih problema. Ovi poremećaji su češći kod starijih osoba i jutarnjih kronotipova. Poremećaji cirkadijanog ritma mogu značajno ugroziti fizičko, mentalno, društveno i emocionalno stanje osobe. Povezani su s višim rizikom od razvoja dijabetesa, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti te nekoliko vrsta karcinoma. S obzirom na važnost spavanja kao nužnog faktora za funkcioniranje cjelokupnog živčanog sustava, poremećaji cirkadijanog ritma mogu biti povezani s različitim psihičkim poteškoćama poput poremećaja spavanja, depresije, anksioznih poremećaja, demencija i dr. Iz toga razloga se vodi briga o rizičnim skupinama zaposlenika pri određivanju smjenskog rada.
- Akerstedt, T. (1990). Psychological and psychophysiological effects of shift work. Scandinavian Journal of Work, Environment and Health, 16(1), 67-73.
- Aschoff, J. (1965). Circadian Rhythms in Man. Science, 148(3676), 1427-1432.
- Roenneberg, T., Kuehnle, T., Juda, M., Kantermann, T., Allebrandt, K., Gordijn, M., i Merrow, M. (2007). Epidemiology of the human circadian clock. Sleep Medicine Reviews, 11(6), 429-438.
- Van Den Pol, A. N., Powley, T. (1979). A fine-grained anatomical analysis of the role of the rat suprachiasmatic nucleus in circadian rhythms of feeding and drinking. Brain Research, 160(2), 307-326.
Autori: Nevio Aradski i Bruno Pleština
