Testovi integriteta psihologijski su instrumenti namijenjeni mjerenju etičkih i moralnih vrijednosti potencijalnih zaposlenika koji nastoje otkriti pojedince upitnog poštenja te njihovu sklonost zlouporabi imovine i resursa te ostalim oblicima nepoželjnog organizacijskog ponašanja (vidi Nepoželjno organizacijsko ponašanje). Sastavljeni su kao upitnici kojima je cilj ispitati stavove o radnom nepoštenju i prijašnjim devijantnim ponašanjima.
Dvije su vrste ovakvih testova. Očiti testovi integriteta, u obliku skala stavova i priznanja, usmjereni ispitivanju stavova prema različitim oblicima ponašanja kao i prošlih nepoštenih ponašanja (“U redu je izreći laž ako nikome neće nanijeti štetu.”). Relevantni su jer su istraživanja pokazala da pojedinci skloni nečasnim radnjama dijele neke stavove poput uvjerenja da većina ljudi krade te da je svijet nepošten. Druga vrstasu prikriveni testovi integriteta, u obliku skala ličnosti, koji informacije o integritetu pružaju na temelju pitanja o širim konstruktima poput savjesnosti i odgovornosti (“Jesi li sklon rizičnom ponašanju?”). Koriste se u selekcijske svrhe pri odabiru novih zaposlenika jer, prema rezultatima brojnih istraživanja, uz upitnike ličnosti (vidi Upitnici ličnosti) pokazuju dobru prediktivnu vrijednost za nepoželjna organizacijska ponašanja.
U posljednjih 15 do 20 godina sve su popularniji u selekcijskom postupku iz dva razloga: pružaju veću sigurnost poslodavcima jer im omogućuju eliminaciju kandidata koji bi mogli predstavljati prijetnju dobrobiti firme te su ekonomičniji i jeftiniji u odnosu na ispitivanje prošlog ponašanja i poligrafsko testiranje. Ipak, ova vrsta testova uključuje i određene nedostatke. Na primjer, kandidati rijetko dobivaju uvid u svoj rezultat te nisu svjesni razloga iz kojeg su odbijeni. Do nedavno ova vrsta testova u Hrvatskoj nije bila dostupna za istraživačke svrhe niti za komercijalnu uporabu, stoga je 2012. godine konstruiran Hrvatski test integriteta autora Tonković i Jerneić.
Dvije su vrste ovakvih testova. Očiti testovi integriteta, u obliku skala stavova i priznanja, usmjereni ispitivanju stavova prema različitim oblicima ponašanja kao i prošlih nepoštenih ponašanja (“U redu je izreći laž ako nikome neće nanijeti štetu.”). Relevantni su jer su istraživanja pokazala da pojedinci skloni nečasnim radnjama dijele neke stavove poput uvjerenja da većina ljudi krade te da je svijet nepošten. Druga vrstasu prikriveni testovi integriteta, u obliku skala ličnosti, koji informacije o integritetu pružaju na temelju pitanja o širim konstruktima poput savjesnosti i odgovornosti (“Jesi li sklon rizičnom ponašanju?”). Koriste se u selekcijske svrhe pri odabiru novih zaposlenika jer, prema rezultatima brojnih istraživanja, uz upitnike ličnosti (vidi Upitnici ličnosti) pokazuju dobru prediktivnu vrijednost za nepoželjna organizacijska ponašanja.
U posljednjih 15 do 20 godina sve su popularniji u selekcijskom postupku iz dva razloga: pružaju veću sigurnost poslodavcima jer im omogućuju eliminaciju kandidata koji bi mogli predstavljati prijetnju dobrobiti firme te su ekonomičniji i jeftiniji u odnosu na ispitivanje prošlog ponašanja i poligrafsko testiranje. Ipak, ova vrsta testova uključuje i određene nedostatke. Na primjer, kandidati rijetko dobivaju uvid u svoj rezultat te nisu svjesni razloga iz kojeg su odbijeni. Do nedavno ova vrsta testova u Hrvatskoj nije bila dostupna za istraživačke svrhe niti za komercijalnu uporabu, stoga je 2012. godine konstruiran Hrvatski test integriteta autora Tonković i Jerneić.
Korištena literatura:
- Grabovac, M. T., Jerneić, Ž., Borčić, I., & Čuvalo, N. (2016). Dodana valjanost Hrvatskog testa integriteta u predviđanju nepoželjnih organizacijskih ponašanja povrh HEXACO modela ličnosti. U 24. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u prevenciji poremećaja i očuvanju zdravlja.
- Landy, F.J. & Conte, J.M. (2012). Work in the 21st century: An introduction to industrial and organizational psychology. 4. izd. Malden, MA: Blackwell Publishing. Poglavlje 23.
- Šverko, B. (2012). Ljudski potencijali: Usmjeravanje, odabir i osposobljavanje. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Autori: Nika Novak i Gabriela Šipek
