Tržište rada predstavlja ukupnost odnosa ponude i potražnje ljudskog rada, a uključuje pripremu, zapošljavanje, napredovanje, otkaze, čekanje na posao, konkurenciju u traženju posla, ali i na samom poslu. Može se odnositi na lokalnu, nacionalnu ili svjetsku razinu. Tržište rada kao i njegovo funkcioniranje, sukladno karakteristikama poslovne tržišne aktivnosti, jedno je od najsloženijih i najosjetljivijih tržišta. Veoma je dobar pokazatelj stanja nacionalnog gospodarstva budući da je cilj svake ekonomije blagostanje njenih građana te što viši životni standard. Preduvjeti za uspostavu tržišta rada uključuju slobodno kretanje robe, kapitala i rada. Instrument unapređenja tržišta rada, a ujedno i unapređenja cjelokupne nacionalne ekonomije bi trebao biti obrazovni sustav. Ukoliko postoji (ne)kompatibilnost obrazovnog sustava i tržišta rada, tada je to vidljivo u nekim značajkama tržišta rada.
Sedam osnovnih pokazatelja tržišta rada čine: 1. stopa nezaposlenosti, 2. stopa zaposlenosti, 3. stopa aktivnosti stanovništva, 4. udio dugotrajno nezaposlenih, 5. udio vrlo dugotrajno nezaposlenih, 6. prosječno trajanje duljine radnoga vijeka i 7. stopa nezaposlenosti mladih.
Od brojnih faktora koji određuju potražnju za radom u ekonomskoj su analizi ključni: cijena radne snage (nadnica/plaća), promjena tehnologije, promjene u cijeni ostalih faktora, očekivanja te preferencije poslodavaca. Za analizu potreba tržišta rada na razini hrvatske nacionalne razine zaduženi su Hrvatski zavod za zapošljavanje i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava koji ujedno provode i mjere aktivne politike zapošljavanja s ciljem stvaranja uvjeta za razvoj učinkovitog, razvijenog i uređenog tržišta rada na kojem će biti omogućen dostojanstven rad te uvažene posebne potrebe osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
Sedam osnovnih pokazatelja tržišta rada čine: 1. stopa nezaposlenosti, 2. stopa zaposlenosti, 3. stopa aktivnosti stanovništva, 4. udio dugotrajno nezaposlenih, 5. udio vrlo dugotrajno nezaposlenih, 6. prosječno trajanje duljine radnoga vijeka i 7. stopa nezaposlenosti mladih.
Od brojnih faktora koji određuju potražnju za radom u ekonomskoj su analizi ključni: cijena radne snage (nadnica/plaća), promjena tehnologije, promjene u cijeni ostalih faktora, očekivanja te preferencije poslodavaca. Za analizu potreba tržišta rada na razini hrvatske nacionalne razine zaduženi su Hrvatski zavod za zapošljavanje i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava koji ujedno provode i mjere aktivne politike zapošljavanja s ciljem stvaranja uvjeta za razvoj učinkovitog, razvijenog i uređenog tržišta rada na kojem će biti omogućen dostojanstven rad te uvažene posebne potrebe osoba u nepovoljnom položaju na tržištu rada.
Korištena literatura:
- Novak, M. (2015). Tržište rada - radni odnosi u Hrvatskoj nakon ulaska u Europsku uniju. Neobjavljeni diplomski rad. Pula: Fakultet ekonomije i turizma "dr. Mijo Mirković".
- E – savjetovanja (2017). Smjernice za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2018. do 2020. godine. Pribavljeno 19.4.2019. s adrese https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=6552#_Toc500505617
- HGK (2015). Tržište rada u Hrvatskoj – nezaposlenost mladih, obrazovanje, radni vijek. Pribavljeno 23.4.2019. s adrese https://www.hgk.hr/documents/trziste-rada-nezaposlenost-mladih-obrazovanje-radni-vijek-final-12201557b6ebf8a8c13.pdf.
Autori: Dora Gosarić i Paula Štefić
