Profesionalno savjetovanje predstavlja aspekt profesionalnog usmjeravanja (vidi PProfesionalno usmjeravanje), predviđeno za pojedince kojima nije dovoljno tek primiti informacije o profesiji, već zahtijevaju cjelovitu pomoć pri odabiru zanimanja. Cilj profesionalnog savjetovanja je ponuditi savjet vezan uz karijeru, pri čemu se nastoji uravnotežiti pojedinčeve osobine, motive, stil života te profesionalne i privatne zabrinutosti. Provedba profesionalnog savjetovanja organizirana je kao susret između profesionalnog savjetovatelja i pojedinca ili grupe pojedinaca kojima je potrebna pomoć pri odabiru zanimanja, pronalasku adekvatnog posla, prilagodbe radnom okruženju te usmjeravanju u karijeri. Profesionalni savjetovatelj najčešće nudi pomoć pri odabiru zanimanja, što uključuje upoznavanje pojedinca putem psihološkog intervjua i testiranja. Savjetovatelj koristi brojne tehnike kako bi upoznao klijenta i zatim mu dao profesionalni savjet, ali i pomogao pojedincu kako bi upoznao sam sebe i donio samostalnu odluku, stoga je savjetovanje interaktivan proces.
Dva su temeljna pristupa profesionalnom savjetovanju. Psihometrijski pristup karakterizira upoznavanje pojedinca putem različitih psihologijskih testova i upitnika te davanje profesionalnog savjeta na temelju tih rezultata. Drugi, holistički pristup temelji se na razgovoru između savjetovatelja i pojedinca na način da savjetovatelj ohrabruje i osnažuje klijenta da sam sebe upozna i donese odluku. Osim samog odabira zanimanja, savjetnik u profesionalnom savjetovanju pomaže u drugim problemima vezanim uz karijeru, primjerice pomaže u pronalasku novog posla ili daje savjete kako bi se postigla bolja prilagodba na poslu, a zatim i bolja uspješnost. Prilikom prikupljanja podataka u intervju te davanju profesionalnih savjeta, savjetovatelj u obzir uzima sljedeće aspekte pojedinca: dob i školsku spremu, sposobnosti pojedinca te njegove crte ličnosti, zatim profesionalne interese, vrijednosti i želje, s ciljem povezivanja snaga pojedinca sa zahtjevima posla. Pritom je važno uzeti u obzir zdravstvena i druga ograničenja pojedinca. Važno je naglasiti da na temelju profesionalnog savjeta stručnjaka, konačnu odluku donosi pojedinac koji je pristupio savjetovanju te koji je odgovoran za svoj profesionalni put.
Dva su temeljna pristupa profesionalnom savjetovanju. Psihometrijski pristup karakterizira upoznavanje pojedinca putem različitih psihologijskih testova i upitnika te davanje profesionalnog savjeta na temelju tih rezultata. Drugi, holistički pristup temelji se na razgovoru između savjetovatelja i pojedinca na način da savjetovatelj ohrabruje i osnažuje klijenta da sam sebe upozna i donese odluku. Osim samog odabira zanimanja, savjetnik u profesionalnom savjetovanju pomaže u drugim problemima vezanim uz karijeru, primjerice pomaže u pronalasku novog posla ili daje savjete kako bi se postigla bolja prilagodba na poslu, a zatim i bolja uspješnost. Prilikom prikupljanja podataka u intervju te davanju profesionalnih savjeta, savjetovatelj u obzir uzima sljedeće aspekte pojedinca: dob i školsku spremu, sposobnosti pojedinca te njegove crte ličnosti, zatim profesionalne interese, vrijednosti i želje, s ciljem povezivanja snaga pojedinca sa zahtjevima posla. Pritom je važno uzeti u obzir zdravstvena i druga ograničenja pojedinca. Važno je naglasiti da na temelju profesionalnog savjeta stručnjaka, konačnu odluku donosi pojedinac koji je pristupio savjetovanju te koji je odgovoran za svoj profesionalni put.
Korištena literatura:
- Šverko, B. (2012). Ljudski potencijali: Usmjeravanje, odabir i osposobljavanje. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
- Zunker, V. G. (2015). Career counseling: a holistic approach. Ninth edition. Australia: South-Western.
Autori: Jana Kasapović i Dora Mikić
