VIE teorije

Kako bi opisali motivaciju nastao je niz malih teorija koje se usmjeravaju na specifične motivacijske fenomene. Jedna od njih je teorija očekivanja (Vroom, 1964), odnosno VIE teorija. Ona predstavlja skup teorija koje kognitivnim čimbenicima objašnjavaju kako se odvija motivirano ponašanje. Motivaciju određuju 3 vrste uvjerenja, a to su redom: valencija - koja predstavlja afektivnu orijentaciju koju ljudi imaju prema određenim ishodima ; zatim instrumentalnost - što se odnosi na uvjerenje o vjerojatnosti da jedan ishod vodi do drugog ishoda; te naposljetku očekivanje - koje je snaga nečijeg uvjerenja u to je li određeni ishod moguć.

VIE teorija daje jasna brojčana predviđanja rezultata tako da množenjem valencije, instrumentalnosti i očekivanja možemo izračunati snagu motivacije. Napor koji ćemo uložiti u određeni posao ovisi o očekivanju da će on dovesti do određenih rezultata/ciljeva i da su ti rezultati za nas poželjni. Točnije, motivacijska snaga nekog cilja (F) izračunava se tako da se pomnoži očekivanje (o) sa zbrojem svih umnožaka između valencije svakog podcilja (v) s njegovom percipiranom instrumentalnošću (i). Primjer navedenog predstavlja mlada osoba koja se netom zaposlila te ulaže napor i trud s ciljem napredovanja. Motivaciju za ulaganje truda kod pojedinca u ovom primjeru vodi očekivanje kako će svojim postupcima ostvariti veću mogućnost napretka.

Vroomovu teoriju bolje je koristiti za predviđanje ponašanja pojedinca, nego za usporedbu pojedinaca. Novija istraživanja potvrđuju ispravnost VIE teorije, no kao i svaka teorija, i ova ima kritike. Prvi nedostatak odnosi se na činjenicu da se ne mogu jasno izračunati ljudske odluke, jer one nisu samo racionalne. Druga kritika je da se dobiju bolji rezultati kada ispitanici sami sastavljaju svoj popis ciljeva.

Korištena literatura:

  • Ellingon, J. E. i McFarland, L.A. (2011). Understanding faking behavior through the lens of motivation: An application of VIE theory. Human Performance, 24(4), 322-337.
  • Šverko, B. (2012). Ljudski potencijali: Usmjeravanje, odabir i osposobljavanje. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  • Tonković Grabovac, M. (2015). Pregled modela odrednica lažiranja odgovora na upitnicima lićnosti u selekciji za posao. Društvena istraživanja: časopis za opća društvena pitanja, 24(4), 531-554.

Autori: Bruna Bebić i Marina Deljac