Za definiranje motivacije za
postignućem prvo je potrebno definirati pojam motivacije općenito. Ona
se odnosi na unutarnje procese koji potiču, usmjeravaju i osiguravaju
trajanje određenog ponašanja usmjerenog na postizanje ciljeva, koji
izvana djeluju kao poticaj na ponašanje. Ti ciljevi mogu biti
intrinzične i ekstrinzične naravi, odnosno naši vlastiti interesi, želje
i vrijednosti mogu usmjeravati naše ponašanje ili ono može biti vođeno
vanjskim potkrepljenjima koja su nevezana za samo ponašanje. Motivacija
za postignućem označava predispoziciju neke osobe da teži uspjehu te
podrazumijeva tri uvjeta. Prvo, definirana je standardom izvrsnosti koji
se očituje u uspjehu ili neuspjehu, drugo, osoba osjeća odgovornost za
ishod svog ponašanja i treće, podrazumijeva postojanje izazova pojedincu
u postizanju svog cilja. Ona uključuje želju za samostalnim
ovladavanjem zadacima i vještinama koje posljedično dovodi do porasta
samopouzdanja i osjećaja vlastite vrijednosti.
Osobe koje imaju izraženu
motivaciju za postignućem imaju želju što je moguće bolje i brže
postići nešto što se smatra zahtjevnim. Takvi pojedinci ustrajniji su i
rade napornije i više od ostalih, preferiraju zadatke i situacije u
kojima nose odgovornost za rješavanje problema te si postavljaju ciljeve
koje smatraju izazovnima, ali su realistični. Također, potrebno im je
kontinuirano praćenje njihovog rada kao i konkretna povratna informacija
o njihovom napretku. Moguća objašnjenja motivacije za postignućem kod
pojedinaca mogu biti pripisana okolinskim faktorima, odnosno obiteljskom
okruženju te naučenoj marljivosti. S obzirom na to da osobe koje imaju
visoku motivaciju za postignućem teže kontinuiranom napretku u svojoj
karijeri, često se nađu na visokim položajima poput menadžera ili se
odvaže na poduzetničke pothvate. Motivaciju za postignućem moguće je
mjeriti Testom tematske apercepcije (TAT) i upitnikom konstruiranim za
mjerenje upravo ovog konstrukta, An achievement motivation
questionnaire. Potrebno je napomenuti da je ovaj konstrukt istražen samo
na bogatim ljudima i uspješnim tvrtkama što može dovesti u pitanje
njegovu valjanost u općoj populaciji.
Korištena literatura:
- Greblo Jurakić, Z. (2018). Motivacija kao samoregulacija ponašanja. (Powerpoint prezentacija s predavanja Motivacija održanog u ak. god. 2017/2018 na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu). Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, odsjek za psihologiju.
- Hines, G. H. (1973). Achievement motivation, occupations, and labor turnover in New Zealand. Journal of Applied Psychology, 58(3), 313.
- Maehr, M. L. (1974). Culture and achievement motivation. American Psychologist, 29(12), 887.
- Pardee, R. L. (1990). Motivation Theories of Maslow, Herzberg, McGregor & McClelland. A Literature Review of Selected Theories Dealing with Job Satisfaction and Motivation.
- Tonković Grabovac, M. (2019). Motivacija za rad. (Powerpoint prezentacija s predavanja Psihologija rada održanog u ak. god. 2018/2019 na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu). Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, odsjek za psihologiju.
Autori: Nika Novak i Gabriela Šipek
