Prije primjene samog obrazovnog procesa, potrebno je utvrditi kojim
zaposlenicima je potrebna koja vrsta osposobljavanja i kako ono može
doprinijeti ostvarenju organizacijskih ciljeva. Resursi svake
organizacije su ograničeni, stoga je prije samog provođenja potrebno
precizno procijeniti obrazovne potrebe i utvrditi na koji način
maksimalno poboljšati radni učinak zaposlenika. Procjena obrazovnih
potreba obično se sastoji od 3 koraka: analize organizacije, analize
radne djelatnosti i analize osoblja.
Analiza organizacije istražuje organizacijske ciljeve
(kratkoročne i dugoročne), organizaciji dostupne resurse te
karakteristike radne okoline u vidu klime i kulture. Sve su to
pokazatelji obrazovnih potreba zaposlenika, a same analize obuhvaćaju
sistematske procjene menadžera, kolega u timu i tehnološke podrške. Na
razini analize organizacije potrebno je njegovati pozitivne stavove
prema usavršavanju, kako bi se osigurala motivacija zaposlenika za
ozbiljno pristupanje obrazovnom procesu i samim time isplativost
provedbe.
Sljedeći korak je analiza radne djelatnosti, čiji cilj
je utvrditi što zaposlenike čini uspješnima u specifičnim radnim
zadacima, na način da se procjene znanja i vještine koje bi takvi
zaposlenici trebali imati. Analiza radne djelatnosti provodi se u tri
koraka, pri čemu je prvi korak utvrditi sve radne zadatke i njihove
karakteristike (što, kako i zašto zaposlenik radi), sljedeći korak je
grupiranje srodnih zadataka na temelju njihovih obilježja, a treći korak
se odnosi na procjenu kritičnih znanja i vještina koje je potrebno
usvojiti da bi se zadaci uspješno obavili. Rezultat analize radne
djelatnosti je osmisliti obrazovni proces, koji bi osigurao optimalno
rezultate.
Analiza osoblja, posljednji korak procjene obrazovnih
potreba, služi utvrđivanju s koliko radnih vještina i znanja već
raspolažu i koja im eventualno nedostaju. Pri tome, nije lako
procijeniti već stečene razine vještina i znanja, međutim to se može
učiniti različitim metodama i izvorima informacija, od kojih su
najpoznatije procjene ponašanja i radne uspješnosti, opažanje radne
djelatnosti, testovi znanja, standardizirane radne kušnje i simulatori.
Korištena literatura:
- Landy, F. J. i Conte, J. M. (2012). Work in the 21st century: An introduction to industrial and organizational psychology (4th edition). Malden, MA: Blackwell Publishing.
- Šverko, B. (2012). Ljudski potencijali: Usmjeravanje, odabir i osposobljavanje. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Autori: Jana Kasapović i Dora Mikić
