Hollandova teorija izbora zanimanja tvrdi kako svaki pojedinac bira radnu okolinu koja odgovara njegovim interesima. Po ovoj teoriji postoji šest dimenzija interesa i njihovih šest sukladnih okolina, a oni su raspodijeljeni u heksagonu u kojem prostorna udaljenost označava razinu njihove sličnosti: (R) realistični, (A) umjetnički, (I) istraživački, (S) socijalni, (E) poduzetnički i (C) konvencionalni. Razvijeni su razni mjerni instrumenti koji mjere izraženost pojedinih interesa, a pojedinčevi interesi se prikazuju trigramom, tj. slovima tri najizraženijih dimenzija (npr. SIA označava pojedinca koji je socijalno, istraživački i umjetnički usmjeren).
Trigram interesa se koristi kako bi se pojedinca usmjerilo u radna područja koji odgovaraju tim interesima (npr. osobu s trigramom SIA se može usmjeriti u savjetodavni rad). Osim trigrama, bitno je procijeniti koliko je profil pojedinca diferenciran, konzistentan i kongruentan. Diferenciranost označava stupanj u kojem su interesi izraženi, tj. koliko se može zaključiti koji su interesi dominantni. Konzistentnost označava koliko su slične izražene dimenzije pojedinca (npr. socijalni i istraživački interesi su sličniji od umjetničkih i poduzetničkih). Kongruentnost označava koliko su u skladu pojedinčevi interesi i njegova radna okolina, što je veći stupanj slaganja to je i veća razina zadovoljstva pojedinca. Analizom profila interesa osobe i njegove radne okoline možemo predvidjeti koliko će pojedinac ostati na svom radnom mjestu. Ovu su teoriju kasnije nadopunili Prediger koji je dodao dimenzije ideje-podatci i ljudi-stvari te Tracey i Rounds koji su uveli i razinu prestiža zanimanja.
Korištena literatura:
Trigram interesa se koristi kako bi se pojedinca usmjerilo u radna područja koji odgovaraju tim interesima (npr. osobu s trigramom SIA se može usmjeriti u savjetodavni rad). Osim trigrama, bitno je procijeniti koliko je profil pojedinca diferenciran, konzistentan i kongruentan. Diferenciranost označava stupanj u kojem su interesi izraženi, tj. koliko se može zaključiti koji su interesi dominantni. Konzistentnost označava koliko su slične izražene dimenzije pojedinca (npr. socijalni i istraživački interesi su sličniji od umjetničkih i poduzetničkih). Kongruentnost označava koliko su u skladu pojedinčevi interesi i njegova radna okolina, što je veći stupanj slaganja to je i veća razina zadovoljstva pojedinca. Analizom profila interesa osobe i njegove radne okoline možemo predvidjeti koliko će pojedinac ostati na svom radnom mjestu. Ovu su teoriju kasnije nadopunili Prediger koji je dodao dimenzije ideje-podatci i ljudi-stvari te Tracey i Rounds koji su uveli i razinu prestiža zanimanja.
- Holland, J. L. (1997). Making vocational choices: A theory of vocational personalities and work environments. Psychological Assessment Resources.
- Holland, J. L. (1996). Exploring careers with a typology: What we have learned and some new directions. American psychologist, 51(4), 397-406.
- Prediger, D. J. i Vansickle, T. R. (1992). Locating occupations on Holland's hexagon: Beyond RIASEC. Journal of Vocational Behavior, 40(2), 111-128.
- Rounds, J. i Tracey, T. J. (1993). Prediger's dimensional representation of Holland's RIASEC circumplex. Journal of Applied Psychology, 78(6), 875-890.
- Šverko, B. (2012). Ljudski potencijali: Usmjeravanje, odabir i
osposobljavanje. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
Autori: Tomislav Jeleković i Bruno Škovrlj
