Herzbergova dvofaktorska teorija motivacije

Herzbergova dvofaktorska teorija motivacije jedna je od teorija nastalih iz Maslowljeve hijerarhije potreba te naglašava postojanje dvije kategorije motivacijskih faktora (nasuprot Maslowa koji je naveo pet potreba). Također, Herzberg ne smatra da su potrebe hijerarhijske,  već ih smatra nezavisnima.

Prva kategorija koju Herzberg spominje su tzv. higijenici. Higijenici su ekstrinzični motivacijski faktori koji su analogni preventivnim faktorima u medicini. Oni odgovaraju Maslowljevim fiziološkim potrebama i potrebama za sigurnošću. Nepostojanje higijenika obično izaziva nezadovoljstvo zaposlenika, ali njihovo postojanje neće izazvati zadovoljstvo, već samo nepostojanje nezadovoljstva. Da bi se kod radnika razvilo zadovoljstvo, potrebno je prisustvo druge Herzbergove kategorije motivacijskih faktora koju je nazvao motivatori. Motivatori su intrinzični motivacijski faktori koji povećavaju motivaciju za rad zaposlenika. Oni odgovaraju Maslowljevim potrebama za ljubavlju i pripadanjem, potrebama za poštovanjem i samopoštovanjem i potrebi za samoaktualizacijom. Kao što je već spomenuto, njihovo prisustvo izazvat će zadovoljstvo, a njihovo neprisustvo nepostojanje zadovoljstva, ali ne i nezadovoljstvo. Primjer higijenika su plaća, radni uvjeti, itd., a motivatora odgovornost, raznolikost, itd.

Dakle, ukratko, zbog neprisustva higijenika i motivatora, zaposlenici će biti nezadovoljni i nemotivirani. Prisustvom higijenika (bez motivatora) radnici više neće biti nezadovoljni, ali će biti nemotivirani. Na kraju, prisustvom motivatora, radnici će biti zadovoljni i motivirani za rad.
Herzbergova teorija generirala je više istraživanja od Maslowljeve, ali ni njoj istraživanja nisu dala značajnu podršku. Maslowljeva i Herzbergova teorija primjeri su pokreta u psihologiji koji je obilježavao pogled na čovjeka kao na stroj. Ovim teorijama, osim kao povijesno značajnima, znanstvenici više ne pridaju naročitu pažnju zbog njihovog zanemarivanja kognitivnih koncepata (očekivanje, evaluacija i sl.) koje provodi pojedinac.

Korištena literatura:

  • Bassett-Jones, N., & Lloyd, G. C. (2005). Does Herzberg's motivation theory have staying power?. Journal of management development, 24(10), 929-943.
  • Herzberg, F.I. (1966). Work and the nature of man. Oxford, England: World.
  • Landy, F.J. & Conte, J.M. (2012). Work in the 21st century: An introduction to industrial and organizational psychology (4th edition). Malden, MA: Blackwell Publishing.
  • Tonković Grabovac, M. (2019). Motivacija za rad. (Powerpoint prezentacija s predavanja kolegija Psihologija rada održanog u akademskoj godini 2018./2019. na Odsjeku za psihologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu). Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju.


Autori: Tomislav Jeleković i Bruno Škovrlj