Profesionalna selekcija

Postupak kojim se između svih regrutiranih kandidata odabire onaj koji najbolje udovoljava postavljenim uvjetima za točno određen i definiran posao koji ima svoje psihološke i zdravstvene kriterije. Općenito, selekcija radnika je proces kojim se bira radnik koji najbolje zadovoljava kvalifikacije potrebne za obavljanje definiranog posla na najbolji mogući način.

Profesionalnoj selekciji prethodi analiza posla, na temelju koje se definira profil poželjnog zaposlenika, odnosno različite kompetencije kandidata koje bi se uklopile u strukturu i planove organizacije. Ljudske osobine koje je moguće mjeriti valjanim testovima, a značajne su za buduće ponašanje na poslu, nazivaju se prediktorima. Ovisno o karakteristikama i zahtjevima posla za koji se kandidati natječu, odabiru se oni koji su se pokazali najboljima na intelektualnim, psihomotornim i kognitivnim testovima kao i upitnicima ličnosti za koje se smatra ili se postupkom validacije pokazalo da imaju vrlo dobru prognostičku valjanost za radnu uspješnost u tom poslu. Kako testovi često ne obuhvaćaju sve osobine potrebne u nekom poslu, testiranje se može nadopuniti rezultatima intervjua, liječničkog pregleda i drugih metoda.

Prvi korak u profesionalnoj selekciji je postupak predselekcije, čiji je cilj odabrati kandidate koji udovoljavaju zahtjevima profila poželjnog radnika. Odabrani kandidati se zatim pozivaju na testiranje, a najbolji kandidati pristupaju i strukturiranim intervjuima koji se baziraju na ispitivanju motivacije za posao, prijašnjim iskustvima te traženim vještinama i postignućima. Nakon odabira najboljih kandidata nastupa pregovaranje o uvjetima rada te, ukoliko poslodavac i zaposlenik postignu dogovor, zapošljavanje.

Način validacije postupka je prognostička valjanost, odnosno mogućnost predviđanja buduće radne uspješnosti pojedinca kao što su učenje poslovnih vještina (brzina i napredovanje poslovnih vještina) i drugih kriterija koji se smatraju važnima za posao. Metode s najvećom prognostičkom valjanošću su najpovoljnije za dobrobit organizacije koja zapošljava radnike. Postupak profesionalne selekcije iznimno je kompleksan za praktičnu promjenu u profesionalnom okruženju u okviru određene organizacije.


Korištena literatura:

  • Bahtijarević-Šiber, F. (1999). Menadžment ljudskih potencijala. Zagreb: Golden Marketing.
  • Kabak, M., Burmaoğlu, S., & Kazançoğlu, Y. (2012). A fuzzy hybrid MCDM approach for professional selection. Expert Systems with Applications, 39(3), 3516-3525.
  • Petz, B. (2005). Psihologijski rječnik. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  • Schmidt, F. L., & Hunter, J. E. (1998). The validity and utility of selection methods in personnel psychology: Practical and theoretical implications of 85 years of research findings. Psychological bulletin, 124(2), 262.
  • Slika 1. preuzeta sa: https://selekcija.hr/2015/09/kako_izgleda_profesionalna_selekcija/
  • Šverko, B. (2012). Ljudski potencijali. Usmjeravanje, odabir i osposobljavanje.


Autori: Ivana Maja Miličević, Marija Neralić