Organizacijska klima

Organizacijska klima široko je određena kao skupna percepcija događanja u organizaciji, a uže kao zajednička percepcija organizacijske politike, izvedbe, procedure te njihovog formalnog i neformalnog provođenja. Postoje dva pristupa u definiranju organizacijske klime: objektivistički i subjektivistički. 

Prema objektivitičkom pristupu organizacijska klima objektivno postoji kao dio organizacijske realnosti. Iako je obično definirana pomoću tipičnih ponašanja, stavova i osjećaja u organizaciji, unutar ove teorijske perspektive klima je organizacijski atribut koji postoji nezavisno od percepcije njenih članova. Nasuprot tome, prema subjektivističkom se pristupu organizacijska klima odnosi na perceptivno i kognitivno strukturiranje organizacijske situacije, zajedničko njenim članovima. Klima tako odražava osobnu orijentaciju organizacije i proizvod je sustava vrijednosti i normi. 

Organizacijsku klimu može se shvatiti i kao radnu psihosocijalnu atmosferu izraženu iskustvom i shvaćanjima zaposlenih. Što se tiče međuodnosa klime i pojedinca treba ukazati na njegovu dvosmjernost: s jedne strane svaki je djelatnik organizacije pod utjecajem klime, odnosno opće radne i psihosocijalne atmosfere u organizaciji, a s druge je i sam aktivni čimbenik stvaranja te iste klime pa je pojam klime važan za objašnjenje i razumijevanje organizacijskog ponašanja. Organizacijska klima spada među najvažnije psihosocijalne čimbenike uspješnog funkcioniranja i razvoja organizacija. Teorijski, ona utječe na organizacijske i psihološke procese kao što su komunikacija, rješavanje problema, donošenje odluka, upravljanje konfliktima, učenje i motivaciju, te tako posredno ili neposredno utječe na efikasnost i produktivnost organizacije, njezinu inovativnost te na zadovoljstvo poslom i druge stavove prema radu zaposlenih.



Korištena literatura:

  • Schneider, B. (1990). Organizational climate and culture. San Francisco-Oxford: Jossey-Bass Publishers.
  • Sušanj, Z. (2005). Organizacijska klima i kultura. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Autori: Dorotea Ivana Horvat, Anamarija Vučković