Nasilje na poslu obuhvaća bilo kakav oblik zlostavljanja koji je povezan uz posao. Zlostavljanje na radu može biti jednokratno ili višekratno postupanje među suradnicima ili nadređenim, među nadređenim i podređenim ili od trećih osoba s kojima radnik ili radnica dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova (npr. pljačka, nezadovoljni klijenti…). Postoje tri glavne kategorije nasilja na poslu: psihičko, fizičko i spolno nasilje.
Psihičko zlostavljanje (eng. mobbing) je zlostavljanje koje predstavlja nedopustiv način izravnog ili neizravnog ponašanja na radnome mjestu. Sastoji od učestalog ponašanja počinitelja kojima se ugrožava dostojanstvo, čast i ugled osobe.
Fizičko zlostavljanje predstavlja svaki fizički napad na radnika/radnicu, neovisno o tome je li nastupila tjelesna ozljeda, koje je uzrokovalo strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje za radnika/radnicu.
Spolno zlostavljanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne naravi koje ima za cilj povredu dostojanstva radnika/radnice, a uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Nasilje na radu predstavlja ozbiljan problem za velik broj radnika diljem svijeta. Istraživanja kažu da oko 30% radne snage u razvijenim zemljama, a možda čak i veći udio u nedavno industrijaliziranim zemljama i zemalja u razvoju, pate od stresa povezanog s radom, a čini se i da je ta brojka u porastu. Iako je broj onih koji su izravno izloženi fizičkim napadima i dalje relativno nizak, svejedno i dalje postoje zaposlenici koji se susreću s takvom vrstom nasilja. Primjerice, radnici u uslužnim djelatnostima, kao što su maloprodaja i zdravstvena zaštita, su u najvećem riziku od tjelesnih napada dok su taksisti i policajci najranjivija skupina što se tiče ubojstava. Izlaganje bilo kojem obliku nasilja na poslu ima negativne posljedice za pojedince, organizacije i društvo u cjelini. Za pojedince, ovi problemi se vide po oštećenju tjelesnog i mentalnog zdravlja, a u nekim slučajevima i s dugotrajnim traumatskim posljedicama (PTSP). Također, nasilje na poslu negativno utječe i na zadovoljstvo poslom te predanosti poslu.
Za organizaciju, stres i nasilje dovode do porasta broja bolovanja, povećane stope izmjenjivanja zaposlenika i smanjene produktivnosti. Oni koji su direktno zastrašivani i uznemiravani mogu tužiti organizaciju koja bi mogla platiti kaznu. Što se tiče društva općenito, stres i nasilje na radu dovode do povećanog pritiska na društvene usluge i dobrobit, osobito u onim slučajevima gdje žrtve ostanu nezaposlene ili koje se moraju povući zbog bolesti.
Korištena literatura:
- Koić, E., Mustajbegović, J., & Ivezić, S. Š. (2007). Zlostavljanje na poslu–mobing: preporuke za postupanje zdravstvene službe. Medix: specijalizirani medicinski dvomjesečnik, 13(71), 107-110.
- Hoel, H., Sparks, K., & Cooper, C. L. (2001). The cost of violence/stress at work and the benefits of a violence/stress-free working environment. Geneva: International Labour Organization, 81.
Autori: Maja Grgurić, Sara Strejček, Marko Šplichal
