Mobing spada u nepoželjno organizacijsko ponšananje i to pod kategoriju
interpersonalne devijantnosti. Naziv dolazi od engleske riječi „mobbing“,
odnosno glagola „to mob“ koji označava bučno navaljivanje ili nasrtanje u masi. Mobing označava specifični oblik ponašanja na radnom mjestu
kojim jedna osoba ili više njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu
osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i
integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta.
Moguće zlostavljajuće aktivnosti podijeljene su u 5 velikih skupina:
napadi na mogućnost adekvatnog komuniciranja, napadi na mogućnost održanja
socijalnih odnosa, napadi na osobnu reputaciju, napadi na kvalitetu rada i
napadi na zdravlje žrtve. Razlikujemo horizontalni mobing – kolega tlači kolegu
na istoj poziciji, te vertikalni mobing – zlostavljanje sebi potčinjenih ili se
niže pozicionirani radnici mogu ujediniti protiv šefa. Strateški mobing je tip
zlostavljanja tijekom kojeg je cilj voditelja firme otpustiti radnika nekog
odjela za kojeg je odlučio da mu „ne treba“, stoga svjesno uskraćuje radne
uvjete tom odjelu te na druge načine narušava dobrobit tog radnika.
Postoji 6
faza i jedna predfaza mobinga:
- faza 0 –predfaza mobinga, situacija izrazite međusobne kompetitivnosti,
- faza 1 – ciljani konflikt – zlostavljač jodabire žrtvu te počinje
narušavati žrtvinu psihičku i fizičku dobrobit,
- faza 2 – počinje mobing – žrtva počinje uočavati da „nešto nije u redu“,
- faza 3 – žrtva osjeća nesigurnost, napetost, zabrinutost, te neke
psihosomatske tegobe,
- faza 4 – zbog pogoršanih psihosomatskih smetnji žrtva mobinga povremeno
odlazi na bolovanje - u ovoj fazi ključno je prepoznavanje zlostavljanja na
poslu, jer se posljedice još mogu prevenirati,
- faza 5 – ozbiljno pogoršanje psihičkog i fizičkog stanja žrtve u kojoj
je žrtva „više na bolovanju nego na poslu“,
- faza 6 – odlazak žrtve iz firme, bilo da je riječ o otkazu,
prijevremenom umirovljenju zbog bolesti ili nekom tragičnom ishodu – ubojstvu
ili samoubojstvu.
Osim štete koju trpi radnik nad kojim se vrši mobing, posljedice
zlostavljanja radnika ima i sama firma: za početak, zlostavljani radnici češće
izostaju s posla, smanjuje im se radni učinak, kao što se radni učinak smanjuje
i radnicima zlostavljačima (umjesto na produktivnost, zlostavljači svoju
energiju usmjeravaju prema zlostavljanju).
Korištena literatura:
- Koić, E., Mustajbegović, J., Štrkalj-Ivezić, S. (2007). Zlostavljanje na poslu – mobing: preporuke za postupanje zdrastvene službe. Medix: specijalizirani medicinski dvomjesečnik, 13 (71), 107-110.
- Kostelić-Martić, A. (2005). Mobing – psihičko maltretiranje na radnom mjestu. Zagreb: Školska knjiga.
- Leymann, H. (1996). The content and development of mobbing at work. European Journal of Work and Organizational Psychology, (5) 2, 165-184.
Autori: Jelena Gerjević, Petra Klasić
