Emocionalna inteligencija (EI) je više od osjećaja empatije za druge, to je vještina razumijevanja i upravljanja vlastitim emocijama te razumijevanja emocija ljudi oko nas kako bi iskoristili te informacije i upravljali našim akcijama. Odnosno, EI omogućuje da se pojedinac prilagodi složenom svijetu, efikasno komunicira s drugima i rješava konflikte. Visoka EI ogleda se u samosvijesti, samoupravljanju, motivaciji, empatiji i društveno-komunikacijskim vještinama.
Osobe s visokom razinom EI doživljavaju više uspjeha u karijeri, imaju čvršće odnose, efikasno vode i imaju bolje zdravlje što vodi do toga da imaju ugodniji životni vijek. Snažne vještine EI mogu dati prednost na radnom mjestu i učiniti životni vijek ugodnijim za pojedinca. Praktična vrijednost EI na radnom mjestu se odražava na način da zaposleni s višom EI se bolje nose s emocionalnošću nesigurnosti posla što često dovodi do povećane predanosti rada i truda, pozitivnog ponašanja u suočavanju te ponovnog osvješćivanja percepcije nesigurnosti kao postojećeg izazova. Takvi pojedinci vjerojatno bolje uspijevaju komunicirati svoje ideje, ciljeve i namjere, čime se i drugi osjećaju bolje prilagođenim u radnom okružju.
Osim toga, EI pomaže pojedincima da steknu socijalni kapital koji je također potreban da bi bili uspješni u svojim karijerama. Sama EI predviđa od 27 do 45% uspješnosti u nekom poslu, ovisno o polju koje se proučava. EI ne predviđa performanse u pojedinačnim kognitivnim zadacima, ali zato timovi sastavljeni od pojedinaca s visokim vještinama EI postižu bolje rezultate u zadacima od timova sastavljenih od pojedinaca s nižom kvalitetom vještina EI s obzirom da veliki dio učinkovitog timskog rada se odnosi na poznavanje snaga i slabosti svojih kolega, zato EI može biti korisna za razvoj grupe jer tim spoznajama izjednačava sve prednosti i nedostatke svakog pojedinca.
EI vezana uz rad može biti osobito važan skup sposobnosti za poslove koji su vrlo stresni, kao što su provođenje zakona ili upravljanje izvanrednim situacijama jer utječe na sposobnosti suočavanja s pritiscima i okolinskim zahtjevima, što je važan skup ponašanja koji će se iskoristiti pod stresnim uvjetima. EI se može mjeriti kao osobina ličnosti ili sposobnosti. Rezultati idu više u prilog sposobnosti, no potrebno je još mnogo istraživanja obzirom da nije sigurno je li to zaista novi ljudski atribut.
Korištena literatura:
- Fernandez, C. S. (2007). Emotional intelligence in the workplace. Journal of Public Health Management and Practice, 13(1), 80-82.
- Krishnakumar, S., Hopkins, K. i Robinson, M. D. (2017). When feeling poorly at work does not mean acting poorly at work: The moderating role of work-related emotional intelligence. Motivation and Emotion, 41(1), 122-134.
- Landy, F. J. i Conte, J. M. (2016). Work in the 21st century, Binder ready version: An introduction to Industrial and Organizational Psychology. John Wiley & Sons.
- Rode, J. C., Arthaud-Day, M., Ramaswami, A. i Howes, S. (2017). A time-lagged study of emotional intelligence and salary. Journal of Vocational Behavior, 101, 77-89.
- Salminen, M. i Ravaja, N. (2017). The Positive Effects of Trait Emotional Intelligence during a Performance Review Discussion–A Psychophysiological Study. Frontiers in psychology, 8, 463.
- Zeidner, M., Matthews, G. i Roberts, R. D. (2004). Emotional intelligence in the workplace: A critical review. Applied Psychology, 53(3), 371-399.
Autori: Katja Blagonić, Matea Pahlić
