Najvažniji među svim stavovima zaposlenika je njihov stav prema poslu. Stav je stimulans ponašanja ili znanje koje priprema pojedinca za ponašanje. Taj stav naziva se zadovoljstvo poslom i možemo ga definirati kao složen stav koji uključuje određene pretpostavke i vjerovanja o tom poslu (kognitivna komponenta), osjećaje prema poslu (afektivna komponenta) te ocjeni posla (evaluativna komponenta). Zadovoljstvo poslom je kompleksan aspekt ljudskog doživljavanja i ponašanja, koji se osim s pozicije motivacije i potreba može razmatrati kroz mnoge druge aspekte poput kultrne slidnosti/različitosti, s aspekta radnih vrijednosti i stavova u odnosu na posao, emocionalnog odgovora na nezadovoljstvo ili njegovih posljedica (ekonomskih, psihosocijalnih, zdravstvenih) i mnogih drugih. Zadovoljstvo poslom definira se i kao mentalni stav pojedinca u odnosu na radnu okolinu (poduzeće, rukovoditelje, suradnike, organizaciju rada). Ono može uključiti i obiteljske odnose, ali i zdravlje jer i to utječe na posao te je usko vezano s mogućnošću zadovoljenja potreba zaposlenika.
Također. zadovoljstvo poslom definiramo kao ugodan osjećaj koji proizlazi iz percepcije da nečiji posao ispunjava ili omogućava ispunjenje važnih poslovnih vrijednosti te osobe. Ova definicija odražava tri važna aspekta zadovoljstva poslom:
- Zadovoljstvo poslom je funkcija vrijednosti;
definirana kao „ono što osoba svjesno ili nesvjesno želi postići.“
- Naglašava
da različiti zaposlenici imaju različite poglede o tome koje su vrijednosti
važne
- Treći važan aspekt je percepcija; nečija percepcija o sadašnjoj
situaciji s obzirom na vrijednosti koje osoba cijeni.
Na porast ili pad zadovoljstva poslom mogu utjecati odnosi s kolegama na poslu, razina odgovornosti koja vam je dana, prihodi koje ostvarujete svojim radom, omjer uloženog truda i prihoda, mogućnost napredovanja i ostvarenje potencijala, (samo)poštovanje te mnogi drugi čimebnici. Također, postoje i načini poboljšanja svog zadovljstva poslom. U najvećoj mjeri, radnici se odlučuju na dodatne profesionalne edukacije kojima će unaprijediti svoje znanje te tako postići mogućnost konkuriranja na tržištu rada za više i plaćenije pozicije.
Korištena literatura:
- Ljubotina, O. D., & Friščić, L. (2014). Profesionalni Stres Kod Socijalnih Radnika: Izvori Stresa i Sagorijevanje Na Poslu. Annual of Social Work, 5-32.
- Uljanić, L. (2015). Povezanost zadovoljstva zaposlenika i upravljanja odnosima s korisnicima. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli Fakultet ekonomije i turizma. (diplomski rad)
- Clark, A. (2015). What makes a good job? Job quality and job satisfaction. IZA World of Labor.
Autori: Sara Petrinjak, Magdalena Šimunović
