Smjenski rad (eng. shift work) definira se kao način organizacije rada u kojem radnici mijenjaju jedni druge na istom radnom mjestu, a prema određenom rasporedu. To uključuje rotirajući raspored koji može biti diskontinuiran, polukontinuiran i kontinuiran. Diskontinuiranost rasporeda podrazumijeva barem 2 smjene, sa prekidom rada na kraju dana i za vikend, dok se u polukontinuiran rad ubraja barem 3 smjene sa prekidom rada vikendom. Kontinuiran rad sastoji od 3 i više smjena koje dolaze jedna za drugom te nema prekida u radu ni vikendom ni noću, a rad obično traje 365 dana u godini. Smjenski rad obuhvaća potrebu da radnik radi u različita doba dana tijekom zadanog broja dana ili tjedana. Pod smjenskim radom također se misli na rad izvan „normalnih“ tj. standardnih dnevnih sati. To zapravo označava rad koji je izvan vremenskog okvira od 7 sati ujutro do 7 sati poslijepodne. Često podrazumijeva rad dulji od 8 sati dnevno, tj. 40 sati tjedno. Za ovu vrstu rada karakteristična je predaja dužnosti s jednog pojedinca na drugog ili s jedne radne grupe na drugu. Dakle, jedan zaposlenik zamijeni drugoga na istom poslu u periodu od 24 sata.
Tipičan primjer smjenskog rada je rad tijekom popodneva, noći ili vikenda koji se odvija izvan standardnih dnevnih radnih sati. Čest je i produženi period rada od 12 i više sati pri čemu se sažima trajanje radnog tjedna. Rotirajuće smjene, dvokratno radno vrijeme, prekovremeni rad sve su primjeri smjenskog rada. Karakterističan je u područjima osnovnih usluga, npr. policija, bolnica, vatrogasci, telekomunikacije i slično. U smjenama se često radi u proizvodnji, prometu, obrazovnom sustavu, turizmu, uslužnim djelatnostima itd.
Smjenski rad može imati brojne posljedice na zdravlje, kao i obiteljski te socijalni život zaposlenika. Što se tiče zdravstvenog aspekta, mogući su problemi sa spavanjem, promjene u cirkadijurnom ritmu, problemi s koncentracijom, poremećena i loša prehrana, povećan konzumacija alkohola, ali i promjene raspoloženja, depresija i anksioznost. Posljedice rada u smjenama često se vide i u privatnom životu, može doći do izolacije iz obiteljskih aktivnosti, smanjenog kontakta s djecom, češćih razvoda brakova, smanjene mreže prijatelja i slično.
Korištena literatura:
- Corlett, E. N., Quéinnec, Y., & Paoli, P. (1988). Adapting shiftwork arrangements. Dublin: European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions.
- Härmä, M. (2000). Circadian adaptation to shift work. A review. Shiftwork in the 21st century. Germany: Peter Lang, 125-30.
- Radošević-Vidaček, B., & Košćec, A. (2007). Europska direktiva o radnom vremenu: između zaštite zdravlja radnika i kompetitivne ekonomije. Sigurnost: časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini, 49(1), 9-18.
Autori: Maja Đuras, Mirna Zebec
