U radnom
okruženju pogreške su neizbježne. Nesreće mogu nastati zbog ljudskih pogrešaka
i grešaka u sustavu, te uzrokuju velike gubitke u životima i u imovini. Neki su
ljudi skloniji pogreškama od drugih, izloženih istim čimbenicima rizika, i to
zbog neznanja, nemara ili sklonosti opasnom ponašanju.
Sklonost
nesrećama definira se kao prisutnost nekih čovjekovih karakteristika koje su u
određenom trenutku štetne za sigurnost rada, i/ili neprisutnost onih
karakteristika, koje su u određenom trenutku potrebne za sigurnost rada.
Koncept sklonosti za nesreće govori da neke osobe imaju više zdravstvenih
problema vezanih uz nesreće od drugih, odnosno da je manji broj ljudi odgovoran
za većinu nesreća. Ona označava tendenciju pojedinca da doživi više
nesreća nego njemu identični pojedinci (u smislu osnovnih osobnih
karakteristika kao što su dob, spol i mjesto prebivališta). Pregled literature
jasno pokazuje da se raspodjela nesreća među pojedincima ne temelji na
slučajnoj distribuciji, već postoji više osoba s ozljedama koje se ponavljaju
nego što bi se očekivalo po slučaju.
U zadnje
vrijeme se pojavljuju novi dokazi koji govore da je sklonost za nesreće zapravo
značajka ličnosti. Određeni pojedinci imaju veću vjerojatnost od drugih
za doživljavanje nesreća, iako su izloženi jednakim rizicima. Sklonost za
nesreće je relativno stabilna karakteristika osobe koja dovodi do
toga da neki radnici imaju veću stopu nezgoda nego drugi, iako su svi radnici
jednako izloženi riziku. Karakteristike osobe koja je sklona nesreći su
nedostatak obrazovanja i svijesti o potencijalnoj opasnosti, temperament,
nepažnja, nepovoljno psihofizičko stanje i niski intelekt. Također,
osobine ličnosti utječu na sklonost za nesreće na način da su osobe koje
postižu visoke rezultate na skalama neuroticizma i otvorenosti ka iskustvu
sklonije nesrećama, kao i one osobe koje su nisko na skalama savjesnosti i
ugodnosti. Od ostalih čimbenika valja napomenuti nedostatak potrebnih
sposobnosti, dob te pomanjkanje iskustva i neprikladni stavovi. Osim toga, kod
pojedinaca koji su pod stresom postoji veća vjerojatnost da će doživjeti
nesreću jer su kao takvi podložniji kognitivnim propustima. Što se tiče
razlika kod spolova, pokazalo se kako žene doživljavaju znatno manje nesreća,
što se pripisuje tome što su manje agresivne i ekstravertirane u usporedbi s
muškarcima.
Korištena literatura:
- Adhikari, P. (2015). Pogreške i nesreće na radnom mjestu. Sigurnost : časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini, 57 (2), 127-137.
- Day, A.J., Brasher, K., Bridger, R.S. (2012). Accident proneness revisited: The role of psychological stress and cognitive failure. Accident Analysis and Prevention, 49, 532-535.
- Visser, E., Pijl, Y. J., Stolk, R. P., Neeleman, J., Rosmalen, J. G. (2007). Accident proneness, does it exist? A review and meta-analysis. Accident Analysis and Prevention, 39, 556-564.
Autori: Sila Bjelić, Paola Laginja
