Salijentnost rada je pojam kojeg prvi spominje Super 1976.
godine, a označava nešto što odskače od ostalog. U tom smislu salijentnost rada
je istaknutost rada u životu pojedinca. Upitnikom Salijentnosti (S-upitnik)
ispituje se stupanj važnosti pet čovjekovih uloga koje se iskazuju u pet bitnih
područja aktivnosti (rad, učenje i usavršavanje, porodica i dom, društvene
aktivnosti i slobodno vrijeme). Za svaku od tih pet područja aktivnosti,
upitnik se koristi trima različitim mjerama: ponašajnom, afektivnom i
kognitivnom. Prema tome, upitnik daje ukupno 15 rezultata: 3 mjere važnosti za
svaku od pet uloga. Psihometrijske karakteristike ovog upitnika su primjerene:
visoke interne konzistencije pojedinih mjera, zadovoljavajući retest
pouzdanosti, jednostavna faktorska analiza te dobra konstruktna valjanost).
Šverko (1991), na četiri uzorka učenika, studenata i zaposlenih u
SR Hrvatskoj koristio je S-upitnik te su dobiveni sljedeći rezultati:
kod obje skupine učenika dominantna je i vrlo salijentna
orijentacija prema slobodnom vremenu, nakon njega slijede učenje i dom pa rad
te na kraju društvena aktivnost.
studenti su pokazali sličnu hijerarhiju, ali s jednom
očekivanom razlikom, više vrednuju učenje, ali i dalje ne više od slobodnog
vremena
suprotno učenicima i studentima, kod zaposlenih je rad na
prvom mjestu, zatim slijede porodica i dom pa slobodno vrijeme, dok su učenje i
društvena aktivnost na vrlo su niskoj poziciji
Korištena literatura:
- Šverko, B. (1991). Značenje rada u životu pojedinca: radne vrijednosti, važnost rada i alijenacija. Uvod u psihologiju, 15-56.
Autori: Josipa Šupljika, Ana Vidović
