Zadaća sustava ocjenjivanja je prikupljanje preciznih procjena izvedbe pojedinca na poslu, a psiholozi strukturiranju uvjete pod kojima se nešto procjenjuje kako bi pomogli u prikupljanju tih točnih procjena. Usprkos tome, procjenjivači ne daju uvijek točne procjene što dovodi do pogreški u procjenjivanju, a jedna od njih je i halo pogreška. Halo greška odnosi se na situaciju kada procjenjivač ima više dimenzija na temelju kojih procjenjuje nekog pojedinca te tako na svakoj od tih dimenzija pojedincu dodjeljuje istu ocjenu. Drugim riječima, postoji aura koja okružuje sve ocjene, što uzrokuje sličnost tih ocjena. To je subjektivna pogreška procjenjivača, odnosno pogreška dojma koja djeluje na ukupnu procjenu uspješnosti.
Halo pogreška može biti rezultat lijenosti ocjenjivača ili zbog toga što ocjenjivač vjeruje da je jedna određena dimenzija ključna za sve druge dimenzije ili da ostala područja izvedbe proizlaze iz tog jednog područja ili izvedbe. Procjenjivač također može imati „unitaran pogled“ na izvedbe, u smislu da pretpostavlja da postoji samo jedan opći faktor uspješnosti i da su s obzirom na taj faktor ljudi ili dobri ili loši u izvedbi nečeg, oni također pretpostavljaju da se taj faktor javlja u svakom aspektu posla. Može biti i da ocjenjivač uzima u obzir područje izvedbe koje nije uključeno u obrazac za procjenjivanje (npr. prilagodljivost ili OCB) kao ključ uspjeha i time omogućuje da "nevidljivo" područje utječe na sve ostale procjene. Još jedan nedostatak halo pogreške je da može imati učinak ne identificiranja zaposlenikovih snaga i slabosti, čime se pobija jedna od svrha povratnih informacija.
Kako bi se ova pogreška smanjila korisno je napraviti trening s procjenjivačima kako bi se pogreška reducirala, stvaranjem svjesnosti o njoj, ili točnost procjene povećala, podučavanjem procjenitelja o dobroj i lošoj procjeni.
Korištena literatura:
- Landy, F. J. i Conte, J. M. (2017). Work in the 21st Century an introduction to industrial and organizational psychology. Hoboken, NJ: John Wiley & Sons.
- Murphy, K. A., Jako, R. i Anhalt, R. L. (1993). Nature and Consequences of Halo Error: A Critical Analysis. Journal of Applied Psychology.
Autori: Filip Bukvić, Lara Lulić
